što navesti kod izvora dolaznih plaćanja

Porijeklo plaćanja: odnosi se na plaćajuću stranu, a ne na iznos

Banka ili financijski klijent obično želi ovdje znati od koga dolaze novci: koji klijenti, iz kojih zemalja, i da li se to podudara s prirodom poduzeća. Ovo nije pitanje o porijeklu sredstava u smislu vlastitog kapitala ili ulaganja — to je poseban dio, i ako ta dva pitanja stoje jedna pored druge na istoj listi, odgovori su gotovo nikad identični. Porijeklo sredstava odnosi se na kako je poduzeće izgrađeno; porijeklo dolaznih plaćanja odnosi se na tekući novčani tok iz svakodnevnog poslovanja.

Konkretno odgovarate obično s: vrsta klijenta (privatna osoba, poslovna osoba, tijelo javne vlasti), zemlja ili regija gdje se nalazi većina klijenata, i jesu li plaćanja provedena preko posrednika kao što su platforme ili faktoring društva. Ako se to ne podudara s onim što je u dossier-u lanca napisano o prosječan rok plaćanja dobavljačima ili drugim podacima o plaćanjima, to samo po sebi nije problem — to su različita pitanja s različitim odgovorima. Ako niste sigurni ili odgovor iz dossier-a ovdje doista pripada, ostavite ga otvorenim i popunite ga ručno kod tog specifičnog klijenta.

Pravna osnova: istraživanje klijenta u ZSPRNT-u

Ovo pitanje proizlazi iz istraživanja klijentele koje banke i ponekad i osiguravajuća društva moraju provesti na temelju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Taj zakon obvezuje instituciju — ne samog poduzetnika — da ima uvid u novčane tokove svojih klijenata, kako bi mogla prepoznati neobične transakcije. Zato se ovo pitanje često pojavljuje zajedno s pitanjima o izvorištu imovine tvrtke i o bankarskim vezama poduzeća: to su dijelovi istog dossier-a istraživanja klijentele, iako svaka banka to drugačije postavlja.